Skip to content
Prijavi se na naš newsletter i nikada ne propusti naše najbolje objave. Prijavi se odmah!
Politicsto Politicsto
Politicsto Politicsto
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Region
  • Sport
  • Život
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Region
  • Sport
  • Život
Subscribe
Close

Search

Bivši ukrajinski ministar odbrane pozvao na održavanje predsedničkih izbora: Zakoni i Ustav su izričiti kada je zemlja u ratnom stanju – Svet

август 19, 2026 3 Min Read

Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov, koji je nedavno smenjen, pozvao je na održavanje predsedničkih izbora tokom rata, što predstavlja njegov najdirektniji politički izazov Volodimiru Zelenskom od početka ruske invazije punog obima 2022. godine.

Političar, čija je iznenadna smena prošlog meseca izazvala talas protesta, rekao je da Ukrajina mora da „obnovi puni demokratski proces čak i usred dugotrajnog rata“, u video-obraćanju objavljenom na internetu kasno sinoć.

„Demokratija ne može biti talac Rusije. Mi se upravo borimo zato što želimo da ostanemo slobodna evropska država“, rekao je Fedorov u svom devetominutnom obraćanju, preneo je Gardijan.

Iako Zelenskog nije pomenuo po imenu, Fedorov je nagovestio da aktuelni predsednik predvodi državu koja loše funkcioniše i koja se, uprkos vanrednom stanju u zemlji, teško nosi sa problemom korupcije.

Izbori su u Ukrajini suspendovani od uvođenja vanrednog stanja na početku ruske invazije punog obima. Petogodišnji mandat Zelenskog istekao je u maju 2024. godine, ali u Ukrajini postoji malo želje da se izbori održe dok rat i dalje traje.

Predsednik SAD Donald Tramp ranije je zahtevao da Ukrajina održi izbore iako se njegov nekada veoma zategnut odnos sa Zelenskim postepeno poboljšavao tokom prošle godine, kako je Kijev pokazivao da može samostalno da se nosi sa situacijom na ratištu.

Predsednički izbori u Ukrajini ne mogu se održati dok je na snazi ratno stanje jer zakoni i Ustav Ukrajine zabranjuju sprovođenje nacionalnih izbora u ratnim okolnostima. Zelenskom mandat tako ostaje na snazi po principu ustavnog kontinuiteta sve dok ne bude izabran novi predsednik.

U Zakonu o ratnom stanju, član 19 izričito zabranjuje održavanje izbora za predsednika, parlament i lokalne organe vlasti dok traje ratno stanje. Prema članu 108 Ustava, predsednik nastavlja da obavlja svoju dužnost sve dok novi šef države ne preuzme funkciju, čime se sprečava institucionalni vakuum.

Inače, tokom vanrednog i ratnog stanja nije dozvoljeno menjati Ustav niti usvajati zakone koji bi omogućili prekid ovog pravnog režima radi izbora.

Osim pravnih razloga, tu su i bezbednosni. Naime, svakodnevni raketni napadi i ratna dejstva onemogućavaju bezbedan rad biračkih mesta. Takođe, više od milion građana nalazi se u jedinicama na liniji fronta, milioni su izbegli u inostranstvo, a petina teritorije zemlje je pod okupacijom, što onemogućava sprovođenje slobodnih i fer izbora po međunarodnim standardima.

Andrij Mahera, stručnjak za ustavno pravo u Centru za politiku i pravne reforme, i bivši zamenik predsednika Centralne izborne komisije Ukrajine, ukazuje da se izbori ne mogu održati tokom vanrednog stanja jer ustav to eksplicitno zabranjuje, a štaviše, ne mogu se menjati tokom vanrednog stanja.

Stoga bi izbori bili mogući tek nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, završetka rata i ukidanja vanrednog stanja. Dodao je da bi se izbori smatrali legitimnim samo ako poštuju međunarodne demokratske standarde – kada birači mogu slobodno da formiraju svoje mišljenje bez straha ili prisile, uključujući strah izazvan ratom, i slobodno da izraze svoju volju na biračkim mestima.

„Ako se ukrajinski izbori ne održe u skladu sa međunarodnim standardima, njihovo priznanje će biti dovedeno u pitanje i kod kuće i u inostranstvu. To je upravo ono što Putin želi. On će biti prvi koji će cinično tvrditi da ne priznaje izbore jer nisu pravilno održani – iako će on biti taj koji će ispaljivati rakete na biračka mesta“, ukazuje Mahera za Inquirer.

Rusija kontroliše 18 odsto teritorije Ukrajine od oktobra 2024. godine, a skoro 14 miliona Ukrajinaca je ili pobeglo u inostranstvo ili je raseljeno unutar zemlje.

Ostali izazovi za izbore su i zastareli spisak birača koji nije ažuriran, ograničenje sprovođenja kampanje, nedostatak sredstava…

Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno početkom meseca pokazalo je da bi bivši ministar u prvom krugu predsedničkih izbora zauzeo treće mesto sa 13,1 odsto glasova, iza Zelenskog sa 22,3 odsto i bivšeg načelnika ukrajinskih oružanih snaga, a sadašnjeg ambasadora Ukrajine u Velikoj Britaniji Valerija Zalužnog, sa 21,4 odsto.

Isto istraživanje, koje je sproveo Centar za društvena istraživanja „Socis“, takođe je pokazalo da bi Zelenski u drugom krugu izgubio i od Fedorova i od Zalužnog. Ukrajina koristi dvokružni izborni sistem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.



Source link

Author

wpadmin

Follow Me
Other Articles
Previous

Koliko školska torba treba da bude teška: Gradski zavod za javno zdravlje Beograd objavio preporuke – Društvo

Komarac
Next

Virus Zapadnog Nila preti Balkanu: Bolest odnela četvrtu žrtvu u Severnoj Makedoniji – BBC News na srpskom

No Comment! Be the first one.

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Recent Posts

  • Za vikend Wine Garden Summer Nights u Botaničkoj bašti „Jevremovac“ – Kultura
  • Hapšenje u Brčkom: Napali dva maloletnika, jer su nosili majice sa ljiljanima
  • VST osudio paljenje vozila tužioca Vukašina Vujičića
  • Zvezda protiv Plzenja za evropski „popravni“: Rijera pred prvim velikim izazovom – Sport
  • „Izdajnici nismo, uz Ivicu mi smo“: Više odbora SPS predložilo da Dačić bude kandidat socijalista za predsednika Srbije – Politika
Copyright 2026 — Politicsto. All rights reserved.